Muško i žensko u hrvatskome jeziku

Muško i žensko u hrvatskome jeziku

Izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku višestruko je zanimljivo. Problemu se može pristupiti s različitih stajališta, od naglasnih, tvorbenih, normativnih do leksikografskih, sociolingvističkih, pragmatičkih i kontrastivnih. Važnost izricanja muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku očita je iz velikoga broja savjeta koji se odnose na taj problem i koji se gotovo svakodnevno traže. Ti se savjeti uglavnom odnose na tvorbu ženskoga ili muškoga parnjaka, najčešće od profesijskih imenica, te na uporabu ženskih ili muških parnjaka pri oslovljavanju i u različitim dokumentima. Problem je širi od problema mocijske tvorbe jer se katkad muško-ženski odnosi ne mogu izraziti tvorbenim odnosom (npr. medicinska sestra – medicinski tehničar). U sklopu projekta provode se i povijesnojezična istraživanja te se analiziraju muško-ženski odnosi u hrvatskim frazemima. Na portalu se nalazi tražilica muško-ženskih parnjaka nastala na temelju upita korisnika, odostražni rječnik mocijskih imenica i višerječnih naziva te popis radova članova projektnoga tima o muško-ženskim odnosima u hrvatskome jeziku. Na stranicama Jezičnoga savjetnika nalaze se i savjeti koji se odnose na izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku.

Menu
Skip to content
  • Početna
  • O projektu
  • Suradnici
  • Odostražni rječnik
  • Savjeti
  • Radovi
  • Igre
  • Tražilica
  • Posted on 18. studenoga 2019.18. prosinca 2020.
  • by josip

Projekt predstavljen na Filozofskome fakultetu u Osijeku

Milica Mihaljević održala je 13. studenoga 2019. na Filozofskome fakultetu u Osijeku gostujuće predavanje Gender-fair Language vs. Sexist Language – the Case of English and Croatia. Najavu predavanja možete vidjeti ovdje.

Navigacija objava

Prev Projekt predstavljen na konferenciji Udruge nastavnika jezika struke
Next Projekt Muško i žensko u hrvatskome jeziku predstavljen u Gradskoj knjižnici u Samoboru

Nove objave

  • Rodno uravnotežen hrvatski jezik, praksa i perspektive
  • Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?
  • Objavljen je 4. broj 45. godišta časopisa Collegium antropologicum
  • Institutski projekt Muško i žensko u hrvatskome jeziku do 31. prosinca 2024.
  • Jezik u digitalnom okruženju, Osijek 9. – 11. rujna 2021. (Goranka Blagus Bartolec, Ivana Matas Ivanković i Milica Mihaljević)

Važne poveznice

  • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  • Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena
  • Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik
  • Jezični savjetnik
© 2022 – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Radical Theme by WPFlask ⋅ Powered by WordPress