Savjeti

babica > primalja

Babica je umanjenica od riječi baba, koja označuje očevu ili majčinu majku te staru ženu. No riječ babica često se upotrebljava i za ženu koja nadzire porođaj i pomaže pri njemu. Riječ je o žargonizmu umjesto kojega u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrijebiti riječ primalja. Od imenice primalja ne može se izvesti muški mocijski parnjak. Problem je službeno riješen tako da je naziv primalja asistentica promijenjen u primaljski asistent (bolje bi bilo pomoćnik) i primaljska asistentica (bolje bi bilo pomoćnica). Naziv bi mogao biti i pomoćnik/pomoćnica porodničara.

dadilja

Riječ dadilja znači ‘osoba koja se brine o djeci u obitelji kod koje je zaposlena’. Imenica dadilja ženskoga je roda, a donedavno su dadilje i bile isključivo ženske osobe. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad se i muškarci bave tim tradicionalno ženskim zanimanjem. Stoga riječ dadilja može označavati i osobu muškoga spola, pa možemo reći Ona je dadilja. i On je dadilja. Tako je i s riječju drvosječa.

Marija i Marko su dadilje.

diskdžokejica

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka), -inja (psihologinja) i nešto rjeđe -kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Od imenice diskdžokej, koja označuje osobu koja pušta glazbu u diskoklubovima ili na koncertima, može se s pomoću sufiksa -ica izvesti imenica diskdžokejica, koja označuje ženu koja pušta glazbu u diskoklubovima ili na koncertima.

generalica zbora

Budući da su činovi, položaji i nazivi radnih mjesta uvijek u muškome rodu, čin je general zbora , a nije generalica zbora . Kad je žena nositelj toga čina, označuje se ženskim mocijskim parnjakom izvedenim prema muškome mocijskom parnjaku, koji se podudara s nazivom čina. Dakle, ako žena ima čin generala zbora , ona je generalica zbora .

Marija ima čin generala zbora. Ona je generalica zbora.

javna bilježnica

Sveza javni bilježnik znači ‘pravnik koji ima ured za ovjeru potpisa, sklapanje ugovora, vođenje ostavinskih rasprava i drugih pravnih postupaka’. Sustavnom tvorbom od imenice bilježnik tvori se imenica bilježnica, pa je javna bilježnica ‘pravnica koja ima ured za ovjeru potpisa, sklapanje ugovora, vođenje ostavinskih rasprava i drugih pravnih postupaka’. Jednako se tvore imenice autoprijevoznicaizvoznicapomoćnicaporeznicasaveznicavijećnica od autoprijevoznikizvoznikpomoćnikporezniksaveznikvijećnik. Imenica bilježnica upotrebljava se i u značenju ‘listovi papira za pisanje i crtanje povezani u korice’, ali takva je višeznačnost u jeziku česta i lako se razrješuje u kontekstu. Isti se problem pojavljuje i s imenicama govornicamornaricapozornicaribarica itd., koje imaju isti zapis (iako katkad drukčiji naglasak kao riječi govórnica ‘mjesto za kojim se govori’ i gȍvōrnica ‘žena koja govori’ te pozórnica ‘mjesto za kojemu se održava kakva priredba, predstava ili događanje’ i pòzōrnica ‘žena koja je pozornik’) kao i imenice drugoga značenja.

Marija je položila ispit za javnoga bilježnika. Ona je javna bilježnica.

kapetanica korvete

Budući da su činovi, položaji i nazivi radnih mjesta uvijek u muškome rodu, čin je kapetan i kapetan korvete, a ne kapetanica i kapetanica korvete. Kad je žena nositeljica čina, označuje se ženskim mocijskim parnjakom izvedenim prema muškome mocijskom parnjaku, koji se podudara s nazivom čina. Dakle, ako žena ima čin kapetana ili kapetana korvete, ona je kapetanica ili kapetanica korvete.

Marija ima čin kapetana korvete. Ona je kapetanica korvete.

knjigoveškinja

Imenica knjigoveža znači ‘obrtnik koji se bavi uvezivanjem knjiga’. Ta je imenica muškoga roda u jednini ( taj knjigoveža), ali muškoga i ženskoga roda u množini ( ti knjigoveže i te knjigoveže). Sustavnom tvorbom od imenice knjigoveža tvori se imenica knjigoveškinja, koja znači ‘obrtnica koja se bavi uvezivanjem knjiga’. Na isti se način tvori i imenica knjigovotkinja.

Marko je knjigoveža, a Ana knjigoveškinja.

kontraadmiralica

Budući da su činovi, položaji i nazivi radnih mjesta uvijek u muškome rodu, čin je admiral i kontraadmiral, a ne admiralica i kontraadmiralica. Kad je žena nositeljica čina, označuje se ženskim mocijskim parnjakom izvedenim prema muškome mocijskom parnjaku, koji se podudara s nazivom čina. Dakle, ako žena ima čin admirala ili kontraadmirala, ona je admiralica ili kontraadmiralica.

Marija ima čin kontraadmirala. Ona je kontraadmiralica.

krupje

Riječ krupje znači ‘namještenik u kasinu, osoba koja u igrama na sreću pomaže bankaru kupeći novac’. Imenica krupje francuskoga je podrijetla (prema croupier). Riječ krupje može označavati i osobu muškoga i osobu ženskoga spola, pa možemo reći On je krupje. i Ona je krupje. U posljednje se vrijeme počela pojavljivati i riječ krupjeica, koja je tvorena pravilnom mocijskom tvorbom od riječi krupje, pa bi se i nju moglo preporučiti.

kućni pomoćnik

Kućna je pomoćnica ‘žena koja za novac pomaže u kućanskim poslovima nekoj obitelji’. Ako taj isti posao radi muškarac, on je kućni pomoćnik.

Mi imamo kućnoga pomoćnika, a vi kućnu pomoćnicu.

mornarica

Imenica mornar znači ‘član brodske posade, vojnik koji služi u ratnoj mornarici’. Sustavnom tvorbom od imenice mornar tvori se imenica mornarica, koja znači ‘članica brodske posade, vojnikinja koja služi u ratnoj mornarici’. Na isti se način tvore imenice čuvarica, krznaricalimarica, lutkarica, pekarica, zubarica od čuvarkrznar, limar, lutkarpekar, zubar. Imenica mornarica upotrebljava se i u značenju ‘brodovlje jedne države s brodskim posadama, pomorskim ustanovama i pripadajućim kopnenim osobljem’, ali takva je višeznačnost u jeziku česta i lako se razrješuje u kontekstu. Isti se problem pojavljuje i s imenicama ( javna) bilježnica govornicapozornica, ribarica itd., koje imaju isti zapis (iako katkad drukčiji naglasak kao riječi govórnica ‘mjesto za kojim se govori’ i gȍvōrnica ‘žena koja govori’ te pozórnica ‘ mjesto na kojemu se održava kakva priredba, predstava ili događanje’ i pòzōrnica ‘ žena koja je pozornik’) kao i imenice drugoga značenja.

Marija radi na radnome mjestu mornara. Ona je mornarica.

primalja

Najčešće se ženski mocijski parnjak tvori od muškoga. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad je potrebno pronaći i naziv za muškarca koji se bavi tradicionalno ženskim zanimanjima. Od imenice primalja ne može se izvesti muški mocijski parnjak. Problem je službeno riješen tako da je naziv primalja asistentica promijenjen u primaljski asistent (bolje bi bilo pomoćnik) i primaljska asistentica (bolje bi bilo pomoćnica). Naziv bi mogao biti i pomoćnik/pomoćnica porodničara.

Marija je pomoćnica porodničara, a Marko je pomoćnik porodničara.

roniteljica

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka) i -inja (psihologinja) i nešto rjeđe –kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Od imenice ronilac, koja označuje osobu koji se bavi ronjenjem, osobu koja roni, ne može se sustavnom mocijskom tvorbom izvesti imenica koja znači ‘žena koja se bavi ronjenjem, žena koja roni’. Stoga se kao i kod drugih imenica koje završavaju na -lac (ličilacvarilac) imenica kojom se označava žena vršiteljica radnje tvori od nepostojeće imenice ronitelj, pa je žena koja se bavi ronjenjem roniteljica.

servirka > poslužiteljica

Žena koja poslužuje hranu obično se u klasifikacijama radnih mjesta i natječajima za posao naziva servirka. Muškarac koji poslužuje hranu mogao bi se nazvati servir. Par servir – servirka uklapa u tvorbeni model Ilir – Ilirka vjetropir – vjetropirka. Međutim, imenice servir i servirka mogu se zamijeniti imenicama poslužitelj i poslužiteljica.

Marija je poslužiteljica, a Marko poslužitelj.

spasiteljica

Treba razlikovati značenje imenice Spasitelj, koja označuje jedno od imena Isusa Krista i kojim se naglašuje njegova uloga spašavanja čovjeka, i imenice spasilac, kojom se označuje osoba koja je izbavila koga iz nevolje ili spasila što i osoba koja radi u službi za spašavanje, npr. spasilac na plaži spasilac na bazenu . Od imenice spasilac ne može se sustavnom mocijskom tvorbom izvesti imenica koja označuje ženu koja je izbavila koga iz nevolje ili spasila što te ženu koja radi u službi za spašavanje. Stoga se, kao i kod drugih imenica koje završavaju na -lac (ličilacvarilac), imenica kojom se označava vršiteljica radnje tvori od imenice spasitelj, pa je žena koja se bavi spašavanjem spasiteljica.

Marija je spasiteljica na plaži, a Marko spasilac na plaži.

striper

Striptizeta je žena koja izvodi striptiz, svlači se pred publikom. Riječ striptiz u hrvatski je ušla iz engleskoga prilagodbom riječi strip-tease. U engleskome se i za ženu i za muškarca koji izvode strip-tease upotrebljava naziv stripper, a u hrvatskome se za ženu upotrebljava naziv striptizeta tvoren stranim sufiksom -eta (istomu modelu pripadaju riječi starletaŠtrumfetanimfeta), a za muškarca striper.

taokinja

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka), -inja (psihologinja) i nešto rjeđe –kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Od imenice talac, koja označuje osobu koja je silom zadržana i svojim životom jamči da će zahtjevi otmičara biti ispunjeni, sustavnom se mocijskom tvorbom izvodi imenica taokinja, koja označuje ženu koja je silom zadržana i svojim životom jamči da će zahtjevi otmičara biti ispunjeni.

tekstopiskinja

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica , profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka), -inja (psihologinja) i nešto rjeđe – kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Imenica tekstopisac nastala je slaganjem s pomoću spojnika –o– od osnova tekst i pisac. Označuje osobu koja u suradnji sa skladateljem piše stihove koji se uklapaju u glazbenu strukturu. Žena koja piše stihove naziva se tekstopiskinja (po modelu knjigovotkinja). Mocijski par tekstopisac – tekstopiskinja treba razlikovati od para pisac – spisateljica.

pisac – spisateljica
tekstopisac – tekstopiskinja

tkalac

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka), -inja (psihologinja) i nešto rjeđe –kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad je potrebno izvesti i muški mocijski parnjak od ženskoga. Riječ tkalja označuje ženu koja tka, kojoj je tkanje profesija. Ako se istim zanimanjem bavi muškarac, on je tkalac (prema tvorbenome modelu ličilacronilacvarilac).

Marijaje tkalja, a Marko tkalac.

vezilac

Ako od imenice za oznaku jednoga spola nastaje imenica za oznaku suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka), -inja (psihologinja) i nešto rjeđe – kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad je potrebno izvesti i muški mocijski parnjak od ženskoga. Riječ vezilja označuje ženu koja veze, kojoj je vezenje profesija. Ako se istim zanimanjem bavi muškarac, on je vezilac (prema tvorbenome modelu ličilacronilacvarilac).

Marija je vezilja, a Marko vezilac.

vodičica

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice radnje, nositelji/nositeljice zvanja, zanimanja, vojnih činova i osobina, stanovnici/stanovnice, sljedbenici/sljedbenice i pripadnici/pripadnice pokreta, pravaca itd. Mocijskih je parnjaka najviše među profesijskim imenicama. Imenice koje označuju vršiteljicu radnje najčešće se tvore sufiksima -ica (učiteljica), -ka (novinarka), -inja (psihologinja) i nešto rjeđe – kinja (knjigovotkinja) od imenica muškoga roda. Od imenice vodič, koja označuje osobu koja vodi ljude kroz nepoznata mjesta i krajeve, koja im tumači znamenitosti i umjetnička djela može se s pomoću sufiksa -ica izvesti imenica vodičica, koja označuje ženu koja vodi ljude kroz nepoznata mjesta i krajeve, koja im tumači znamenitosti i umjetnička djela.

Marija je turistička vodičica, a Marko turistički vodič.

vršiteljica dužnosti ravnateljice > vršiteljica dužnosti ravnatelja

Ženska osoba koja je na položaju vršitelja dužnosti ravnatelja vršiteljica je dužnosti ravnatelja. Pogrešno je takvu osobu zvati vršiteljicom dužnosti ravnateljice jer se položaji (funkcije, dužnosti) uvijek označuju imenicama muškoga roda, a u ovome nazivu i izrijekom stoji da je riječ o dužnosti. Ne postoji, dakle, položaj, funkcija ili dužnost ravnateljice, nego položaj, dužnost ili funkcija ravnatelja. Na taj položaj ili dužnost mogu doći osobe obaju spolova, pa tad govorimo o ravnatelju Ivanu Horvatu i ravnateljici Ani Horvat, ali o vršitelju dužnosti ravnatelja Ivanu Horvatu i vršiteljici dužnosti ravnatelja Ani Horvat.

Ana Horvat na položaju je vršitelja dužnosti ravnatelja / v. d. ravnatelja.
Ona je vršiteljica dužnosti ravnatelja / v. d. ravnatelja.