Muško i žensko u hrvatskome jeziku

Muško i žensko u hrvatskome jeziku

Izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku višestruko je zanimljivo. Problemu se može pristupiti s različitih stajališta, od naglasnih, tvorbenih, normativnih do leksikografskih, sociolingvističkih, pragmatičkih i kontrastivnih. Važnost izricanja muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku očita je iz velikoga broja savjeta koji se odnose na taj problem i koji se gotovo svakodnevno traže. Ti se savjeti uglavnom odnose na tvorbu ženskoga ili muškoga parnjaka, najčešće od profesijskih imenica, te na uporabu ženskih ili muških parnjaka pri oslovljavanju i u različitim dokumentima. Problem je širi od problema mocijske tvorbe jer se katkad muško-ženski odnosi ne mogu izraziti tvorbenim odnosom (npr. medicinska sestra – medicinski tehničar). U sklopu projekta provode se i povijesnojezična istraživanja te se analiziraju muško-ženski odnosi u hrvatskim frazemima. Na portalu se nalazi tražilica muško-ženskih parnjaka nastala na temelju upita korisnika, odostražni rječnik mocijskih imenica i višerječnih naziva te popis radova članova projektnoga tima o muško-ženskim odnosima u hrvatskome jeziku. Na stranicama Jezičnoga savjetnika nalaze se i savjeti koji se odnose na izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku.

Menu
Skip to content
  • Početna
  • O projektu
  • Suradnici
  • Odostražni rječnik
  • Savjeti
  • Radovi
  • Igre
  • Tražilica
  • Posted on 7. veljače 2022.15. veljače 2022.
  • by josip

Rodno uravnotežen hrvatski jezik, praksa i perspektive

Na okruglom stolu Rodno uravnotežen hrvatski jezik, praksa i perspektive, koji je 7. veljače 2022. održan u sklopu međuinstitucijskoga sastanka prevoditeljskih službi u institucijama Europske unije, Kristian Lewis i Milica Mihaljević održali su izlaganje Rodno uravnotežen hrvatski jezik. Raspored međuinstitucijskoga sastanka možete preuzeti ovdje.

Navigacija objava

Prev Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?

Nove objave

  • Rodno uravnotežen hrvatski jezik, praksa i perspektive
  • Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?
  • Objavljen je 4. broj 45. godišta časopisa Collegium antropologicum
  • Institutski projekt Muško i žensko u hrvatskome jeziku do 31. prosinca 2024.
  • Jezik u digitalnom okruženju, Osijek 9. – 11. rujna 2021. (Goranka Blagus Bartolec, Ivana Matas Ivanković i Milica Mihaljević)

Važne poveznice

  • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  • Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena
  • Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik
  • Jezični savjetnik
© 2022 – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Radical Theme by WPFlask ⋅ Powered by WordPress