Muško i žensko u hrvatskome jeziku

Muško i žensko u hrvatskome jeziku

Izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku višestruko je zanimljivo. Problemu se može pristupiti s različitih stajališta, od naglasnih, tvorbenih, normativnih do leksikografskih, sociolingvističkih, pragmatičkih i kontrastivnih. Važnost izricanja muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku očita je iz velikoga broja savjeta koji se odnose na taj problem i koji se gotovo svakodnevno traže. Ti se savjeti uglavnom odnose na tvorbu ženskoga ili muškoga parnjaka, najčešće od profesijskih imenica, te na uporabu ženskih ili muških parnjaka pri oslovljavanju i u različitim dokumentima. Problem je širi od problema mocijske tvorbe jer se katkad muško-ženski odnosi ne mogu izraziti tvorbenim odnosom (npr. medicinska sestra – medicinski tehničar). U sklopu projekta provode se i povijesnojezična istraživanja te se analiziraju muško-ženski odnosi u hrvatskim frazemima. Na portalu se nalazi tražilica muško-ženskih parnjaka nastala na temelju upita korisnika, odostražni rječnik mocijskih imenica i višerječnih naziva te popis radova članova projektnoga tima o muško-ženskim odnosima u hrvatskome jeziku. Na stranicama Jezičnoga savjetnika nalaze se i savjeti koji se odnose na izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku.

Menu
Skip to content
  • Početna
  • O projektu
  • Suradnici
  • Odostražni rječnik
  • Savjeti
  • Radovi
  • Igre
  • Tražilica
  • Posted on 5. siječnja 2022.
  • by josip

Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?

Rad Domagoja Vidovića First Names in a Social Context, kojoj je objavljen 31. prosinca u znanstvenome časopisu Collegium antropologicum 45 /4, prikazan je u tjedniku Nacional, u članku Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?

Navigacija objava

Prev Objavljen je 4. broj 45. godišta časopisa Collegium antropologicum
Next Rodno uravnotežen hrvatski jezik, praksa i perspektive

Nove objave

  • Rodni korpus
  • Objavljen je 3. broj 46. godišta časopisa Collegium antropologicum
  • Predavanje za nastavnike hrvatskoga jezika, Zadar 12. svibnja 2022.
  • Rodno uravnotežen hrvatski jezik, praksa i perspektive
  • Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?

Važne poveznice

  • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  • Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena
  • Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik
  • Jezični savjetnik
© 2022 – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Radical Theme by WPFlask ⋅ Powered by WordPress